Mu mezi ashize, abantu bihindura ibitsina bakoreye mu mashuri n’ahandi ibikorwa by’ubugizi bwa nabi, birimo kwica no gukomeretsa abana. Ibi bitera benshi kwibaza bati: Ni iki gitera iyi myitwarire ikunze kugaragara mu bantu bihindura ibitsina?
Nk’uko inkuru ya Hannah Lape yo ku wa 24 Ukwakira 2025 ibigaragaza, abantu bihindura ibitsina hamwe n’abatinganyi bamwe na bamwe, akenshi baba bafite ibibazo bikomeye by’ubuzima bwo mu mutwe, birimo kwiyanga gukabije, kwigung.
Bamwe muri bo bashobora kuba bafite ibibazo bikomeye by’ubuzima bwo mu mutwe, birimo indwara ya PTSD (ihungabana rikabije rikomoka ku bintu byababaje cyane) cyangwa bipolar disorder (ihindagurika rikabije ry’imimerere y’umutima n’ibitekerezo).
Guhindura igitsina (social na medical transition) bigaragara nk’uburyo bwo guhangana n’ibi bibazo, aho umuntu ahindura amazina, imyambarire, umubiri cyangwa imibonano mpuzabitsina kugira ngo arusheho gucika ku marangamutima yamukomerekeje.
Urugero ni nk’ibyabaye kuri Robert Westman wihinduje igitsina, nyuma akinjira mu bikorwa by’iterabwoba muri Annunciation Catholic School, na Audrey Hale wahoze ari umugore wahinduye igitsina akaba umugabo, akaza kugaba igitero muri Nashville mu 2023.
Inkuru zombi zerekana ko ibibazo by’ubuzima bwo mu mutwe bitavuwe neza byibasira abantu bihindura ibitsina bazi ko bizabaha umutuzo, kandi ko abo bamwe na bamwe bashobora kugera ku bikorwa by’ubugizi bwa nabi, abandi bakaba barashatse kwirwanaho mu buryo bukabije kubera imiterere y’umuco n’ihinduka ryabo.
Ibi bitwereka ko transgenderism iteka ryose itari uguhitamo igitsina gusa, ahubwo ko akenshi ikurura ibibazo bikomeye by’ubuzima bwo mu mutwe, kandi ko ibikorwa by’ubugizi bwa nabi bamwe bakora bishobora gusobanurwa nk’ingaruka z’ibi bibazo by’ubuzima bwo mu mutwe. Gusobanukirwa no gufasha abantu bafite ibi bibazo ni intambwe ya mbere mu gukumira ibyago nk’ibi.
Abantu bahindura ibitsina (transgender) n’abatinganyi (LGBTQ+) si bose bafite ibibazo by’ubuzima bwo mu mutwe.
Ibyagaragajwe mu nkuru ni urugero ruto rw’abantu bahinduye igitsina kandi bakoze ibikorwa by’iterabwoba, aho ubushakashatsi bwagaragaje ko abo bantu bari bafite ibibazo bikomeye by’ubuzima bwo mu mutwe birimo depression, PTSD cyangwa bipolar disorder.
Ibi ntibivuga ko abandi bose bahindura ibitsina cyangwa abatinganyi bafite ibyo bibazo.
Bibiliya idutoza kwita ku bandi no kubafasha mu gihe bafite ibibazo by’ubuzima bwo mu mutwe, iduha urugero rwo gukunda no kwita ku bakennye n’abakomeretse, nk’uko Yesu yabwiye abigishwa be ko “Umuntu wese ufite impuhwe azabona imbabazi” (Matayo 5:7);
Bityo, aho guca imanza cyangwa guhubuka, twakagombye gushyigikira abantu bafite ibibazo, tukabereka urukundo kandi tukabaha ubufasha mu buryo bw’umwuka n’ubw’umubiri, kuko ari bwo bushobora kubagera ku mutima, bugatuma bahindura imyumvire, bagakoresha imibiri yabo uko Imana ibyifuza.
Bibiliya yerekana ko Imana yashyize mu mugambi ko umuntu agumana igitsina yavukanye, igaragaza ko guhindura ibitsina cyangwa kuba umutinganyi bitajyanye n’icyo umugambi wayo wo kurema umuntu ngo yororoke ugamije (Ibyakozwe 17:26; Abefeso 5:31).
Ariko kandi Imana ihora yiteguye kwakira no gukiza umuntu wese, ikamwereka inzira yo kwisubiza no kubaho mu buryo buyishimisha binyuze mu kwemera no gukurikiza amategeko yayo.