Mu gihe isi ikomeje gutera intambwe idasanzwe mu ikoranabuhanga, Sosiyete y’Abashinwa yitwa Starpery Technology, ikorera mu mujyi wa Shenzhen, yatangaje ko imaze kohereza ku isoko roboti zirenga 500 zifite ubushobozi bwo gukora inshingano nk’iz’abagore.
Izi roboti, zikoze mu buryo bwa Artificial Intelligence (AI), zitezweho guhindura uburyo bamwe mu bagabo batagira abagore babayeho, ndetse bamwe bagatangira kuzifata nk’abo bashakanye.
Mu Bushinwa, ikibazo cy’ikinyejana gishingiye ku itandukaniro rinini hagati y’umubare w’abagabo n’abagore, cyatumye isoko ry’izi roboti rihita ribona abakiriya benshi. Starpery Technology ivuga ko izi "AI Wife Bots" zakozwe hagamijwe gufasha abagabo batabona abo babana, ndetse n’abifuza ubufasha mu rugo no mu buzima bw’imibonano mpuzabitsina.
Buri roboti igura $3,000 (ni ukuvuga arenga miliyoni 3.6 mu mafaranga y’u Rwanda), ikaba ifite uruhu rwa silicone rusa n’urw’umuntu, ubushobozi bwo kuganira n’umukoresha, no guhuza n’ibikoresho bugezweho byo mu rugo (smart home), nko gufungura amatara cyangwa kugenzura ubushyuhe bwo mu nzu.
Umuyobozi mukuru wa Starpery, Bwana Evan Lee, yatangaje ko iyi kompanyi iri gutegura ubwoko bushya bw’izi roboti, buzaba burushijeho kugira ubwenge, bufite uburemere buke (buzaba bufite ibiro 29 gusa), kandi bushobora gukora imirimo yo mu rugo nk’isuku no guteka.
Avuga ko izo roboti ziteganyijwe kugera ku isoko bitarenze umwaka wa 2030, ariko ubushobozi bwo kuganira neza, bujyanye n’ururimi n’ibiganiro bisanzwe, buzaba bumaze gushyirwamo bitarenze 2025.
Nubwo benshi babona iri koranabuhanga nk’igisubizo ku bibazo by’urukundo n’ubwigunge mu bantu bamwe, hari abandi bagaragaza impungenge z’uko yaba inzira yo kwigunga no gutandukana n’imibanire isanzwe hagati y’abantu. Abahanga mu mibanire y’abantu n’ikoranabuhanga bakomeje kuganira kuri izi mpinduka, bavuga ko hakenewe ubusesenguzi bwimbitse ku ngaruka z’igihe kirekire.
Abakristo ndetse n’abandi bafite imyemerere ishingiye ku ndangagaciro z’umuryango basanga iri koranabuhanga rishobora kuba intandaro yo gusenya ishusho y’umuryango wubakiye ku rukundo, imibanire ishingiye ku biganiro n’ubufatanye hagati y’abantu.
Hari impungenge ko ikoreshwa rya roboti zifite imyitwarire nk’iy’abantu rishobora gutuma abantu bagera aho batakibona agaciro ko kubaka urugo nyarwo, cyangwa kwirengagiza ko ubuzima bw’urukundo n’imibonano bishingiye ku rukundo.
Abayobozi b’amadini n’abahanga mu myitwarire bavuga ko ibi bishobora guteza ubwigunge, gusenyuka k’umuryango, no kwangirika kw’imyitwarire y’urubyiruko na rwo rushobora kubyitiranya n’ibisanzwe. Bashishikariza abantu kwirinda gusimbuza umubano nyawo n’abantu ibikoresho, kabone n’iyo byaba bifite ikoranabuhanga rihambaye.
Abakristo benshi, nk’uko bagenda babitangaza ku mbuga nkoranyambaga, babigaragaza ahatangirwa ibitekerezo, basanga ikoreshwa ry’izi roboti, cyane cyane izifite ubushobozi bwo gusimbura umubano w’abantu mu buryo bw’imibonano mpuzabitsina, uhabanye n’inyigisho za Bibiliya.
Nk’uko bivugwa mu Itangiriro 2:24, “Umugabo asiga se na nyina, akabana n’umugore we, bombi bakaba umubiri umwe.” Iyi nteruro ishimangira ko umubano w’abashakanye ugomba kuba hagati y’abantu babiri, umugabo n’umugore, bahujwe n’urukundo, bubahana, kandi bagahana amasezerano yera.
Nanone kandi, Bibiliya igaragaza ko umubiri w’umuntu ari urusengero rw’Imana (1 Abakorinto 6:19-20), bityo ibikorwa byose bijyanye n’imibonano mpuzabitsina bikwiriye gukorwa mu buryo bwubaha Imana, aho kubikorera ku bikoresho by’ikoranabuhanga bidafite ubugingo.
Abakristo basabwa kwirinda “irari ry’umubiri” (Abagalatiya 5:16-21), rikunze gutuma abantu bajya mu bikorwa bishobora kubatandukanya n’Imana, bakaba banagura ayo maroboti batageze igihe cyo gushaka.
Izi robot ziri gukorerwa mu Bushinwa, zifite ubushobozi bwo gukora imirimo nk’iy’abagore no gukora inshingano nk’izabo mu gitanda, ibi bikaba biteye impungenge k’uko abantu bafata umubano wemeye hagati y’abashakanye, dore ko watangijwe n’Imana ngo ube hagati y’umugabo n’umugore